Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima obeležen i u OŠ “8. septembar”

19. oktobar 2016. 20:53 Društvo Pirot Plus Online

Trgovina ljudima je ozbiljan društveni problem, jer najdrastičnije ugrožava osnovna ljudska prava kao što su: pravo na život, na slobodu izbora, na slobodu kretanja. Sa ovim oblikom kriminala suočeni su ljudi širom sveta . U cilju da se učenicima ukaže na ovaj problem, OŠ "8. sepetmbar" se oglasila nizom aktivnosti.
Učenici članovi Učeničkog parlamenta su za vreme prvog i drugog odmora, u obe smene, delili flajere učenicima, nastavnicima i roditeljima, kako bi se upoznali sa problemom trgovine ljudima.

Urađen je i pano sa najbitnijim informacijama vezanim za temu, zajedno sa likovnim radovima učenika petog razreda.

U 12:30 časova u trpezariji škole volonterke Cvenog krsta održale su edukativnu radionicu za učenike od drugog do osmog razreda.

Cilj ovih ativnosti je da se utiče na svest učenika o problemu koji se dešava svuda oko nas. Želja je bila da se učenici upoznaju sa potencijalnim opasnostima koje se mogu javiti na mestima pogodnim za vrbovanje žrtava.

Procenjuje se da se danas u svetu neverovatnih 27 miliona ljudi drži, protiv njihove volje, u ropskom položaju – a to je više nego ikad do sada u istoriji ljudske vrste.
Prema podacima Ujedinjenih nacija 700.000 žena, dece i muškaraca svake godine postanu žrtve trgovine ljudima, a zarada ostvarena od trgovine ljudima procenjuje se na 7 do 60 milijardi dolara godišnje.
Generalno govoreći, postoje dva osnovna tipa ropstva u savremenom svetu, to su seksualna i radna eksploatacija – u bilo kom slučaju, radi se o nasilnom držanju žrtve u zatočeništvu, radi iskorišćavanja iste. Žrtve trgovine ljudima donose materijalnu dobit njihovim vlasnicima, radeći razne poslove, koji su sve samo ne prijatni i zdravi, a mogu biti i sasvim neprimereni uzrastu, polu, fizičkim predispozicijama.
Uobičajena predrasuda je da je trgovina ljudima „isključivo problem trećeg sveta“, da se ne može desiti lično nama, da muškarci ne mogu postati žrtve, kao i da su žrtve same krive za ono što im se desilo. Čak i da jeste tako, i da se ovaj užas dešava samo u najsiromašnijim delovima sveta ili naivnima, i dalje je strašan i zahteva rešavanje.
Ipak, činjenice govore da ropstvo postoji svuda – u svim državama, u svakom gradu. Od tinejdžera koji potiču iz porodica iz srednje klase u bilo kojoj razvijenoj zemlji, do dece beskućnika koja žive na ulicama najsiromašnijih zemalja, ropstvo ima uticaj na sve kulture i sve klase. Kao i bilo koji drugi oblik zloupotrebe, ovde nije bitno etničko poreklo, geografija, ekonomija, uzrast ili pol.
Veća svest većeg broja ljudi o ovom problemu vodi ka snažnijem otporu protiv ove užasne nepravde. Zato je bitno misliti o tome,govoriti o tome, edukovati, pre svega decu, kao najranjiviju društvenu grupu, imati svest o merama opreza i držati se njih.
Trgovina ljudima se dešava i kod nas!!!