Nemamo pravo na zaborav, jer onaj ko zaboravlja dozvoliće da mu se istorija ponovi

24. mart 2021. 12:50 Gradska hronika Pirot Plus Online

Danas se navršavaju 22 godine od početka vazdušnih napada NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ).

U bombardovanjima, koja su bez prekida trajala 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture...

Napad na Srbiju, odnosno SRJ, izvršen je bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, što je bio presedan.
Prema proceni Vlade Srbije u bombardovanju je poginulo najmanje 2.500 ljudi, od kojih 89 dece (prema pojedinim izvorima ukupan broj poginulih bio je gotovo 4.000), a ranjeno je i povređeno više od 12.500 osoba.
Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada nije našao na meti.U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga.Oštećeno je i 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.

Tokom agresije izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona.

Ovo su samo neki od podataka koji će u istoriju našeg naroda biti zabeleženi. Povodom 22 godine od NATO agresije i pogibije naših sugradjana u ratovima od 1990. do 1999. godine danas je održan komemorativni skup u Karađorđevom parku kod spomenika "Cvet mladosti" .

Pomen je služio sveštenik  Miljan Panić.

Vence na spomenik "Cvet mladosti" položili su  rodbina poginulih, predstavnici Vojske Srbije, Policije, gradske uprave Pirot, Pirotskog upravnog okruga, SUBNOR-a, Opštinske organizacije rezervnih vojnih starešina, predstavnici stranačkih opštinskih odbora, građani.

Prisutnima se obratio Miloš Colić, zamenik gradonačelnika Pirota. On je tom prilikom istakao da i danas, 22 godine posle, tražimo razloge za nepotrebnu pogibiju velikog broja naših građana, ali tražimo i krivce.

Sto godina pregovaranja su bolje od jednog dana ratovanja. Svi koji su poginuli u ratovima od 1990. do 99. godine branili su svoju zemlju i time zauzeli mesto pored slavnih ratnika, ustanika, oslobodilaca. Zbog toga im se Pirot danas zahvaljuje i duguje im večnost, rekao je Colić. 

Negujući kulturu sećanja, čuvamo prošlost od zaborava. Nemamo pravo na zaborav, jer onaj ko zaboravlja dozvoliće da mu se istorija ponovi, rekao je Vladica Tošić, predsednik Udruženja istoričara Pirota 

Na spomenuku "Cvet mladosti" ispisana su imena 26 Piroćanca koji su poginuli u ratovima od 1990. do 99. godine.