SEĆANJA! Mirjana Jonić Igić 2.10.2021. – 2.10.2023.

Poštujući Mirjanin trud i borbu za spasavanje autentičnog urbanog pirotskog govora, Matija Bećković je svojevremeno kazao: '' Njene knjige su škrinje u kojima je sačuvano blago pirotskog govora, evakuisano pred požarom vremena i sačuvano za buduće naraštaje.''
Mirjana Jonić Igić rođena je 13. oktobra 1948. Godine. Posle gimnazije, studirala je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Beogradu I bila jedan od najboljih studenata. Tokom svoje plodne karijere, ostavila je neizbrisiv trag u novijoj istoriji našeg grada i sačuvala od zaborava brojne događaje, publikovala brojna dragocena književna izdanja pritom čuvajući od zaborava pirotski govor.
Iza nje stoje brojni novinarski tekstovi, radio i TV emisije, feljtoni i knjige. Njeni stihovi i proza nalaze se u zbirkama «Treća smena», «Nemir neimara», «Ima dana», «Korak u oblak» i «Samonikli». Autor je pozorišnog komada za decu «Praznična čavrljanja». Njena zbirka stare pirotske građanske poezije «Abr da se ne zaborave» proglašena je kulturnim događajem 1999. godine. Posebna priznanja je dobila za priređivanje knjige « Ratni dnevnik Petra I. Pančića—1915-1919 »
Mirjana Jonić Igić dobitnik je više nagrada i priznanja za uspešan književni rad, veliki deo svog književnog stvaralaštva posvetila je starom Pirotu, njegovim kaldrmisanim ulicama, mirisnim avlijama i bogatim dućanima, kao i Piroćancima koji su ostavili trajni pečat, ne samo u Pirotu, nego i u narodu kome su pripadali.
Njena knjiga «Male gradske priče» i veliki uspeh koji je postigla još jedan je dokaz za to.
Pozorišnim komadom « Testament », napisanim na bogatom i živopisnom govoru Pirota, Mirjana Jonić Igić verno čuva arhaični pirotski urbani govor za koji je čuveni dijalektolog i akademik Pavle Ivić svojevremeno rekao da je «najstariji i najlepši od svih srpskih govora».
Jovan Ćirilov, naš poznati teatrolog, pisac, oduševljen njenom komedijom Testament, rekao je: dramsko delo Testament treba štampati i izvoditi na sceni kao uspelu I dragocenu komediju, jer je zabeležila jezik koji polako nestaje u svoj svojoj izvornosti.
Na žalost, u pirotskom pozorištu nikada nije izveden ovaj dragoceni pozorišni komad.
Knjigu « Do pakla i nazad » Mirjana je posvetila stogodišnjici proboja Solunskog fronta i završetka Prvog svetskog rata. Satkana je od autentičnih svedočenja učesnika Velikog rata i prezentuje svedočanstva malog čoveka sa margine velike istorije. Ovo je još jedan vredan književni biser iz bogate kolekcije njenih dela.
Mirjanin neprocenjiv značaj rada je bio u tome da otrgne od zaborava govor koji polako nestaje I koji, osim nje, koristi beznačajan broj stvaralaca. Budući iz veoma stare I poznate pirotske porodice, bila je poslednji najbolji poznavalac govora svog grada. Svesna njegovih širokih izražajnih mogućnosti, sa ponosom je tkala svoje priče - kako je govorila Nadica Ćirić, profesor. Taj govor je vremenska duhovna vertikala koja traje. Njime je Mirjana sačuvala naš identitet I na videlo iznela korene naše kulture. Njena bogata zaostavština svom gradu je ponos na ono što jesmo.
Sačuvala je od zaborava sredinu u kojoj je odrasla, dogadjaje, ljude, price I kako kaže u jednoj svojoj priči: Vreme, vreme je najgolem katil I ajduk. Pokradne, st pka I u prašište napraji sve preko koje prejde. Samo je jedna stvar pojaka od vreme. Reč! Ona ostane po čoveka. Ona caruje nad svi I svedoči za svi I za sve što minu I ne dava da se zaboravi.
I bila je u pravu. Nju, njen dragoceni rad I bezuslovnu ljubav I nepokolebljivu veru u Boga koga je slavila u svojim još uvek neobjavljenim Psalmima, kao I Akatistima Sv Nektariju I Sv Romanu, nije moguće zaboraviti.
A ljubav je dar Božiji, ona se izliva u duše istinskih slugu Božijih delovanjem Duha Svetoga. A to je sve što je ona ponela sa sobom.
Volim te majko!
Ivana
-
15. jul 2024. 12:27 Tokom juna u Odseku Pirot, Akademije tehničko vaspitačkih strukovnih studija, realizovane su brojne aktivnosti. Jedna od najznačajnijih je Konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih strukovnih ... -
15. jul 2024. 11:12 Krajem prošlog meseca, naša sugrađanka poslala nam je pitanje koje se odnosilo na uređenje puta prema Srećkovcu.Istog dana objavili smo u rubrici Vaša pitanja i odgovor Slavi&... -
15. jul 2024. 09:46 Ambasada Francuske u Srbiji tradicionalnim svečanim prijemom, dva dana pred 235. godišnjicu pada Bastilje, obeležila je nacionalni praznik Dan Republike, a prijemu čiji je domaćin ambasador te ... -
13. jul 2024. 17:37 U selu Kusa Vrana u Opštini Dimitrovgrad, a na samoj granici sa Opštinom Babušnica, danas se proslavlja Pavlovdan. Vladika niški Arsenije je osveštao Crkvu u Kusoj ...