Svetski dan hrane, 16. oktobar

17. oktobar 2018. 12:00 Društvo Pirot Plus Online

Istraživanja u Srbiji pokazuju da su zastupljene pogrešne navike u ishrani u svim kategorijama stanovništva, od dece do starijih osoba, što predstavlja značajan faktor rizika od oboljevanja i umiranja od masovnih nezaraznih bolesti, od kojih u našoj sredini prednjače bolesti srca i krvnih sudova i maligne bolesti.

Prema podacima Ministarstva zdravlja iz 2006.godine, u Srbiji je prosečna vrednost indeksa telesne mase odraslih stanovnika preko 20 godina iznosila 26,7kg/m2. Sa prekomernom telesnom masom je registrovano 54,5%, od toga 18,3% gojaznih i 36,2% predgojaznih. Pothranjenih je bilo 2,3%. Kod dece i omladine od 7-19 godina zabeleženo je 11,6% umereno gojaznih i 6,4% gojaznih, što predstavlja porast u odnosu na 2000. godinu, kada je umereno gojaznih bilo 8,2%, a gojaznih 4,4%.

Dve trećine odraslih stanovnika je slobodno vreme provodilo neaktivno, a skoro trećina zaposlenih se bavi sedenternim tipom posla. U odnosu na 2000. godinu porastao je procenat dece i omladine koji su slobodno vreme koristili bez fizičke aktivnosti.

Korišćenje životinjskih masti za pripremanje obroka je zastupljeno kod 33,8% stanovnika, a najviše u Vojvodini 43,8% i zapadnoj Srbiji 44,5%.

U 2006. godini više od polovine stanovnika (57,2%) je koristilo u ishrani beli hleb, a svega 14,8% stanovnika crni, ražani i slične vrste hleba. Manje od jednom nedeljno ribu je jelo 48,7% odraslih stanovnika. Sveže povrće svakodnevno konzumiralo je oko 55%, a voće 44% stanovnika.

Svaki peti odrasli stanovnik Srbije pri izboru načina ishrane nikad nije razmišljao o zdravlju.

Dodatni faktori rizika su:



  • više od 60 % ispitanika je nedovoljno fizički aktivno,

  • svaki 2. muškarac, svaka 3. žena i 30 % adolescenata su pušači. Pušenje uništava i vitamin C, koji se nedovoljno unosi preko svežeg voća i povrća,

  • više od 1/2 ispitanika smatra da njihovo ponašanje nije važno za nastanak hroničnih bolesti i da nisu odgovorni za obolevanje,

  • većina stanovnika Srbije ne prepoznaje rizično ponaša-nje za zdravlje.


Bolesti cirkulatornog sistema u svim uzrocima smrti u Srbiji učestvuju sa skoro 60 % i još uvek imaju rastuće trendove. U ovim bolestima koronarna bolest učestvuje sa 19%. U poslednjoj deceniji je porasla stopa umiranja od koronarne bolesti u Srbiji kod oba pola za oko 30%. Dakle, nepravilna ishrana i njene posledice predstavljale su poslednjih godina značajan uzrok oboljevanja i umiranja kod nas.

Opšte preporuke za zdravu ishranu:


  • Ishrana u toku dan treba da se sastoji od doručka, ručka, večere i dve užine.

  • Ne preskačite doručak

  • Večera treba da je najkasnije dva sata pre spavanja

  • Treba unositi što raznovrsniju hranu iz svih grupa namirnica

  • Izbegavajte namirnice bogate životinjskim mastima i suhomesnate proizvode

  • Povećajte unos biljnih belančevina-pasulj, orasi i one koje sadrže „dobre masnoće“-kupus, brokoli

  • Povećajte unos složenih ugljenih hidrata-povrće, voće, integralne žitarice

  • Voće i povrće treba jesti svaki dan i to najbolje sveže

  • Smanjite unos holesterola- masna mesa, masni sirevi, maslac, jaja

  • Pijte 6-8 čaša tečnosti dnevno-voda, čajevi, voćni sokovi

  • Ne dosoljavajte hranu za stolom

  • Zamenite slatkiše voćem, medom

  • Umesto grickalica koristite sušeno voće ili orašaste plodove

  • Nezdrave namirnice postepeno zamenjujte zdravim namirnicama

  • Izbacite ili smanjite upotrebu alkohola, kafe i cigareta

  • Izbegavajte hranu sa dosta masti, šećera, konzervanasa, i drugih štetnih dodataka, kao i brzu hranu koju kupujete na ulici

  • Što češće, barem jednom dnevno i vikendom, obedujte sa porodicom

  • Atmosfera za stolom treba da je opuštena, prijatna i vesela.

  • Ne jedite ispred TV-a, za kompjuterom ili u krevetu u svojoj sobi jer ćete pojesti previše

  • Planirajte kupovinu hrane i učestvujte u kupovini i pripremanju hrane.


Hranite se zdravo, vodite zdrav život, usvojite zdrave navike i umanjite rizike za zdravlje.

*Saopštenje: Dom zdravlja Pirot

Nedavno smo sa dr Tatjanom Vidanović, specijalistom higijene, razgovarali povodom Oktobra - meseca pravilne ishrane koja je pored ostalog rekla da gojaznost danas predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih problema.

Dr Tatjana Vidanović je istakla da je prevencija najbolje rešenje i dodala da su istraživanja pokazala da ako se pravilnije hranimo, povećamo fizičke aktivnosti, ostavimo pušenje i promenimo stil života, za 80% bi se smanjile mogućnosti za oboljevanje od dijabetesa, kardiovaskularnih i malignih bolesti.